Kao ruža bez zašto

Mario Kopić

Reiner Schürmann (4.2.1941- 20.8.1993) zacijelo predstavlja jedan od najoriginalnijih i najsublimnijih glasova u filozofskoj panorami druge polovice 20. vijeka. Personalni mu je životni okvir bio zacrtan religioznim odgojem i napuštanjem dominikanskog reda, studijem u Evropi (Francuska i Njemačka) i preseljenjem u New York, gdje je na katedri za filozofiju pri New School for Social Research naslijedio Hannah Arendt, mladalačkim životom u kibucu u Hanifi i naposljetku umiranjem od AIDS-a.Opsjednut nalaženjima načina da prekine sve mostove s prošlošću naroda kojemu pripada, progonjen sviješću da u njemu teče ista krv koja je...

Prazni smiješak

Mario Kopić

Prvi svjetski rat (1914-1918) nije izbio bez razloga. Nije se dogodio kao nepredviđeni grom iz vedra neba nad Evropom kojom je tiho upravljala ”ravnoteža sila”. On nikoga nije iznenadio, jer su već godinama svi oštrili noževe. Nije izbio voljom jedne od dviju suprotstavljenih strana, nego su se točkovi savezništva tako savršeno okretali zato što su svi računali na oružani sukob i vjerovali da će on izbiti u najkraćem roku. Međutim, veoma je brzo poprimio tjeskobni karakter rata do iscrpljenja, neprekidnog pokolja bez velikih strateških rezultata. Kako je rastao broj žrtava, smanjivale su se šanse za sporazumni...

Postelja za tuđinca

Mario Kopić

 Poznati austrijsko-američki filozof i teolog Ivan Illich (1926-2002) zastupao je tezu da sve ogromne institucije imaju tendenciju preći prag iza kojeg postaju štetne i kontraproduktivne. Počinju, naime, stvarati više problema nego što su ih obećale riješiti. Inflacija institucija guši i prekriva temeljne ljudske mogućnosti, poput dopuštenja da budem iznenađen, govorenja svojim jezikom ili umiranja svojom smrću.Što se zapravo zbiva s institucionaliziranjem i birokratiziranjem određene etičke poruke Ivanu Illichu postalo je jasno na temelju Isusove parabole o milosrdnom Samarićaninu iz Evanđelja po...

Bol mističara

Mario Kopić

Michel de CerteauMistička fabulaFamozne debate o modernoj i postmodernoj najčešće su se kristalizirale kao spor o primatu jedinstva ili razlike. U teologiji, odnosno kristologiji, tome se sporu priključivao i spor o primatu smrti na križu ili uskrsenja.  Francuski teolog, psihoanalitičar i historiograf Michel de Certeau (1925-1986) u tome  sklopu neće pledirati jednostavno za primat jedinstva ili razlike, niti pak križa ili uskrsenja, nego će Isusovo uznesenje, njegovo postajanje odsutnim i ustupanje mjesta Crkvi nazvati odlučnim kristološkim događajem. Odnos jedinstva i razlike pak ne smatra odnosom...